Damir Važanić
Hrvatski zavod za hitnu medicinu
trijaža, masovne nesreće, START/SIEVE i SORT trijaža
''9. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 04.-07. travnja 2016. godine
Bolnički centri za hitnu medicinu provode trijažu u mirnodopskim uvjetima temeljem australo-azijske trijažne ljestvice. Medicinske sestre i medicinski tehničari koji su završili trening radnika za provođenje trijaže u odjelu hitne medicine i posjeduju važeću potvrdnicu Hrvatskog zavoda za hitnu medicinu, upoznati su i sa promjenom organizacije rada na trijaži u slučaju velikih nesreća i katastrofa. Velike nesreće i katastrofe srećom su rijetke u Republici Hrvatskoj, no obzirom da su nepredvidive, važnost poznavanja sustava trijaže u slučaju velikih nesreća od izrazite je važnosti. Cilj trijaže u masovnim nesrećama je što većem broju pacijenata pružati mogućnost da prežive sa što manje posljedica. U pravilu, većina pacijenata koja dođe u centar za hitnu medicinu već će biti trijažirana od djelatnika izvanbolničke hitne medicinske službe. U svijetu postoji više trijažnih sustava, koji se najviše razlikuju po broju trijažnih kategorija. Izvanbolnička hitna medicinska služba koristi START trijažu, te će takvi pacijenti biti trijažirani u crvenu, žutu, zelenu ili crnu boju, ovisno o stanju pacijenta. Boje označavaju hitnost pojedine skupine, pa tako su u crvenoj skupini pacijenti koji zahtijevaju neodgodivo zbrinjavanje, u žutoj skupini su hitni pacijenti, a u zelenoj su oni koji nisu životno ugroženi i biti će zbrinuti kasnije. Oni koji su mrtvi označeni su crnom bojom. Primarna trijaža u centru za hitnu medicinu provodi se prema START ili SIEVE trijaži. Za sekundarnu trijažu koristi se SORT trijaža u kombinaciji s anatomskom trijažu. Sekundarnu trijažu najčešće rade liječnik i medicinska sestra/tehničar. U slučaju velikog broja ozlijeđenih, može se uvesti još jedna trijažna skupina plave boje u kojoj će biti pacijenti koji imaju male ili nikakve šanse za preživljavanje. U zbrinjavanju pacijenta iz masovne nesreće nisu dovoljni samo resursi centra za hitnu medicinu, već se ovisno o potrebama, uključuju postojeći bolnički resursi s ciljem zbrinjavanja što većeg broja pacijenata u što kraćem vremenu.