Milena Fiket, Katarina Vidović, Jelena Mijatović, Valentina Kišak
KBC ''Sestre milosrdnice'', Zagreb
stres, stresori, smjenski rad, medicinska sestra
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Stres je svaka neprilagođena, loša reakcija organizma koja nastaje kao rezultat pokušaja
prilagođavanja organizma na neki iznenadni, neugodni utjecaj, a manifestira se psihičkom i tjelesnom
patnjom. Postoje različiti izvori stresa koje nazivamo stresori. Medicinske sestre/tehničari rade na
području unapređenja zdravlja, sprečavanja bolesti, liječenja i rehabilitacije. Svakodnevno u svom
radu susreću se s hitnim stanjima, ljudskom patnjom, zdravstvenim problemima i etičkim dvojbama.
Kako bi se s tim mogli nositi medicinske sestre i tehničari moraju biti emocinalno zreli i stabilni.
Izloženost specifičnim stresorima, smjenski rad i odgovornost prema ljudskom životu i zdravlju,
medicinske sestre i tehničare svrstavaju u visokostresne profesije. Profesionalni stres je specifična
vrsta stresa čiji je izvor u samom radnom okruženju. Rad u smjenama dovodi do narušavanja bioritma
pogotovo kod izmjene dnevnog i noćnog rada. Sve to utječe na organizam što može dovesti do
psihološkog i fizološkog stresa. Svakako utječe na kvalitetu rada, organizaciju, međuljudske odnose te
odnose u obitelji. Sestrinstvo je stresna profesija i ta je činjenica povezana izravno s radom s ljudima
koji pate te zahtjevaju veliku količinu pažnje, suosjećanja i empatije. Ukoliko je stres umjeren, djeluje
motivirajuće. Medicinska sestra ima važnu ulogu u očuvanju pacijentovog psihičkog i psihosocijalnog
integriteta. Stresore prisutne na radnom mjestu i određenom načinu rada nije moguće ukloniti no
moguće je utjecati na vanjske okolnosti kako bi se simptomi stresa umanjili, stoga djelovanjem na
prisutne čimbenike (stresore) moguće je smanjiti razinu prisutnog stresa te samim time povećati
radnu učinkovitost i smanjiti mogućnost pojave kasnih posljedica koje on može uzrokovati.