Admira Bandić, Mirsada Čustović
KCUS Sarajevo (BiH)
pacijent, rehabilitacija, cerebralne aneurizme, med. sestra, neurokirurgija
''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine
Cerebrovaskularne bolesti (CVB) uz kardiovaskularne bolesti (KVB) i maligne bolesti su
najčešća oboljenja muškaraca i žena u razvijenom svijetu. Nalaze se na trećem mjestu po
smrtnosti, a na prvom mjestu po invalidnosti. Pod pojmom CVB podrazumevaju se svi
poremećaji u kojima je dio mozga prolazno ili trajno oštećen ishemijom ili krvarenjem i kod
kojih je jedan ili više krvnih sudova mozga primarno oštećen patološkim procesom.
Cerebralne aneurizme su lokalna proširenja na zidu krvnog suda. Najčešće se proširenje
nalazi na arterijama, odnosno na račvištima arterija. Oko 85% ima lokalizaciju
superaatentorijalno, 15-20% su multiple.
Najčešće su locirane na arteriji communicans anterior (30%), na arteriji carotis interni i arteriji
cerebri mediji (20%), na vertebrobazilarnom slivu (15%).
Postoji više teorija nastanka aneurizmi od kojih najčešće spominjane su: kongenitalni
poremećaji u razvoju, arteriosklerotične promjene stijenke krvnog suda i trauma. Mogu biti
veličine od nekoliko milimetara do nekoliko centimetara (gigantske promjene preko 2,5 cm).
Klinički manifestne postaju najčešće u 5. i 6. dekadi života. Mogu se manifestirati znacima
kompresije na mozak (kao tumor) ili smetnjama zbog podražaja kranijalnih nerava, kao što je
spuštenost kapaka i poremećaji bulbomotorike zbog podražaja nervus oculomotoriusa,
pareza pogleda u stranu zbog podraćaja nervus abducensa, kao trigeminalna neuralgija
(rijetko), kao tikovi mimične musculature zbog podražaja nervus facijalisa i dr. Znatno češće
se manifestira kao subarahnodijalna hemoragija. Razlog kravrenja su prskanje zida
aneurizme, uzrokovano sistolnim udarom krvi od stijenku aneurizme i turbulencija krvi unutar
aneurizme. Najveći broj hemoragija iz cerebralnih aneurizmi događa se za vrijeme
hipertenzivnih kriza. Pacijent osjeti izuzetno jaku glavobolju u potiljačnom i čeonom dijelu
glave. Može doći i do kratkotrajnog gubitka svijesti. Ukoliko krv prodre u moždani parenhim i
bazalne ganglije, može se javiti i kvalitativniji poremećaj svijesti, do stanja duboke kome i
brzog letalnog ishoda. Dalja klinička slika ovisi o toku oboljenja. (2).
Cilj rada je ustanoviti utječe li rani početak rehabilitacije oboljelih od cerebralnih aneurizmi
na: pojavu komplikacija, na dužinu akutnog liječenja i nastavak liječenja u drugim
ustanovama.
MATERIJAL I METODE RADA
Ispitivanje je retrospektivno. Studija obuhvata period od 01.12.2013.godine do 01.07.2014.
godine. U istraživanje je uključeno 50 pacijenata.
U istraživanje su uključeni svi pacijenti Klinike za neurohirurgiju KCUS koji su hospitalizirani u
gore navedenom periodu.
Kriteriji na osnovu kojih su pacijenti uključeni u studiju podrazumjevaju registrovanje sljedećih
podataka: ime i prezime, datum rođenja, spol, kod svih pacijenata će biti registrovana
dijagnoza, operativni tretman, boravak u jedinici intenzivne njege, fizikalni tretman, dužina
boravka u bolnici, komplikacije i smrtni ishod.
Istraživanje je retrospektivno, kliničko-manipulativno i deskriptivno-analitičkog karaktera.
Uzorak je sačinjen od svih pacijenata koji su zadovoljili prethodno navedene kriterije za
uključivanje u istraživanje.