Autori: Marica Jerleković
Ustanova zaposlenja: KBC SESTRE MILOSRDNICE
Ključne riječi: bol, hitna stanja, oligoanalgezija
Kongres/Simpozij: ”11. Međunarodni kongres HDMSARIST-a”
Mjesto i vrijeme održavanja: Šibenik, 19.-22. travnja 2018. godine
Ne treba posebno naglašavati kolika je važnost pravovremene i adekvatne analgezije u hitnim stanjima ako znamo biologiju boli i njen utjecaj na hemodinamsku stabilnost samog bolesnika. Adekvatna analgezija podrazumijeva farmakološki i ne farmakološki ( položaj, imobilizacija, hlađenje) tretman boli, te primjenu više tehnika analgezije. Sama analgezija trebala bi započeti već u kolima hitne pomoći te uz stalnu procjenu nastaviti se kod prijema bolesnika. Međutim, iako je bol najčešći simptom u hitnim stanjima, vrlo često nedovoljno je tretiran. Glavni razlog tome je manjak znanja o liječenju akutne boli, ne adekvatna procjena ( bolesnici koji ne mogu sami izjaviti intenzitet boli ), dobna i spolna ograničenja, strah od primjene opioida. Bol vrlo visokog intenziteta osim što izaziva narušavanje homeostaze u bolesnika, izaziva veliku dozu straha, bolesnik postaje nemiran, agitiran i dolazimo do „začaranog kruga“ i prikrivanja osnovnih simptoma vrlo važnih za dijagnozu. Nadalje studije pokazuju da će u hitnim stanjima analgeziju prije dobiti bolesnici mlađe dobne skupine od starije populacije ( izdržljiviji su, strah od opioida). Strah od primjene opioida kod djece isto tako dovodi do oligoanalgezije kod istih. Najteža nuspojava primjene opioida je depresija disanja no da li je to dovoljan razlog da ne primjenjujemo opioide u hitnim stanjima? Oligoanalgezija i „opiofobija“, problem je i u drugim zemljama kao i kod nas. Pridržavanjem protokola analgezije u hitnim stanjima, kombinacijom analgetika i kombinacijom više tehnika analgezije svodimo rizik nuspojava na najmanju moguću mjeru, a rezultat je dobra analgezija i zadovoljan bolesnik.