Irena Benko
Zdravstveno veleučilište, Zagreb
obrazovanje, medicinske sestre, trajna edukacija, sestrinska praksa
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Uzimajući u obzir posljednju riječ obrazovne tehnologije i strategije obrazovanja, težište
školovanja medicinskih sestara mora biti na prepoznavanju zdravstvenih potreba pojedinca i
zajednice/društva, na pripremanju za suradnju sa drugim zdravstvenim radnicima/timski rad,
zdravstvenim i drugim društvenim organizacijama, u partnerstvu s bolesnicima, drugim ljudima i
grupama.
Sustav obrazovanja treba pripremiti medicinske sestre ne samo za prakticiranje naučenog,
odnosno provođenje zdravstvene njege, unapređenje zdravlja i sprječavanje bolesti, već i za
stalno praćenje i kontrolu kvalitete izvršenog rada.
Trajna ili kontinuirana edukacija, obnavljanje znanja i usvajanje najnovijih spoznaja,
omogućavaju stalno praćenje i prepoznavanje prioriteta zdravstvenih potreba u državi i šire.
Obrazovanje i praksa su u vrlo uskoj vezi, i jedna na drugu snažno utječu. Ako želimo provođenje
kvalitetne zdravstvene njege, uz racionalni utrošak sredstava, unaprijedit i zdravlje i spriječiti
razvoj bolesti, onda se praksa i obrazovanje moraju prožimati.
Sestrinska praksa, pa tako ni obrazovanje, ne mogu se promatrati izdvojeno od socijalnih,
ekonomskih, demografskih, političkih kretanja i kulturološke stvarnosti u jed noj zemlji.
Također, medicinske sestre ne treba promatrati izdvojeno od liječnika i drugih zdravstvenih
radnika. Iako ova profesija treba posjedovati jedinstvena znanja i vještine u unapređenju zdravlja
i njezi bolesnika, ipak je ovisna o multidisciplinarnom i interdisciplinarnom radu i uzajamnom
uvažavanju i odgovornosti među članovima tima i šire.
Obrazovanje medicinskih sestara treba biti takvo da se medicinske sestre osjećaju u potpunosti
članovima multiprofesionalnog zdravstvenog tima, sudjelujući u donošenju odluka, ponekad
preuzimajući i ulogu vođe tima i odgovornost za postignuće predviđenih ciljeva.