Snježana Kraljić, Kristian Deša, Ana Blagaić, Tanja Matković, Suzana Čošić
KBC Rijeka
radno opterećenje, medicinske sestre, NAS, NEMS
''9. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 04.-07. travnja 2016. godine
Utjecaj prevelike radne opterećenosti sestara na ishod liječenja bolesnika i ukupne troškove liječenja već je dobro poznat, a brojna istraživanja pokazuju da se optimalizacijom broja medicinskih sestara i uvjeta njihovog rada postiže veća sigurnost bolesnika i kvaliteta zdravstvene skrbi. Bodovni sustavi razvijeni u svrhu mjerenja radnog opterećenja su Therapeutic Intervention Scoring System – TISS, Nine Equivalents of Nursing Manpower Use Score – NEMS i Nursing Activities Score – NAS.
Cilj istraživanja bio je ispitati radno opterećenje medicinskih sestara i tehničara koji rade na Odjelu za intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika u smjenama od 12 sati, koristeći NEMS i NAS bodovne sustave te utvrditi njihov odnos. Istraživanje je provedeno u Kliničkom bolničkom centru Rijeka, na Odjelu za intenzivno liječenje kardiokirurških bolesnika, Klinike za anesteziologiju i intenzivno liječenje. U istraživanje je bilo uključeno 99 bolesnika u dobi između 20 i 85 godina u periodu od 99 dana, te 10 medicinskih sestara koje rade u 12 satnim smjenama. NAS i NEMS određivani su dva puta dnevno, za svakog bolesnika. Potom je učinjena korelacija ova dva bodovna sustava i procijenjen je potreban broj medicinskih sestara. Radno opterećenje medicinskih sestara u dnevnim smjenama je veće nego u noćnim smjenama (p<0,001). Također je veće radno opterećenje mjereno radnim danom u tjednu nego vikendom i praznikom (p<0,001). NEMS i NAS pozitivno koreliraju (r=0,909; p<0,001), a potreban broj medicinskih sestara procijenjen prema NAS bodovnom sustavu je značajno veći (p<0,001).
Radno opterećenje medicinskih sestara u navedenom periodu istraživanja slično je preporučenom radnom opterećenju po NAS i NEMS bodovnom sustavu. Oba bodovna sustava mogu se koristiti za mjerenje radnog opterećenja u smjenama od 12 sati.