Marijana Benković, Tirić Zvijezdana, Marina Ćićak Novak, Ivana Matijević
Zavod za neonatologiju i intenzivno liječenje, Klinika za pedijatriju, Klinički bolnički centar Zagreb
komunikacija, roditelji, kritično bolesno dijete, JIL, stres
''3. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 22.-25. travnja 2010. godine
Prijem djeteta u bolnicu uvijek predstavlja izuzetno stresnu situaciju za cijelu obitelj. Prijem djeteta u jedinicu
intenzivnog liječenja posebice je stresan budući da se gotovo uvijek radi o neplaniranom prijemu, tek u
manjem broju slučajeva su prijemi planirani. Razlozi prijema su stanja koja aktualno ili potencijalno
ugrožavaju život djeteta s neizvjesnim ishodom liječenja.
Jedinice za intenzivno liječenje novorođenčadi i djece su specijalizirane jedinice unutar pedijatrijskih odjela.
Zbog svojih specifičnosti - izgled, vrlo često invazivni i bolni postupci koji se provode nad teško bolesnim
djetetom, pravila ponašanja - predstavljaju izvor stresa kako za bolesnu djecu, roditelje tako i za osoblje.
Trenutkom prijema djeteta u jedinicu intenzivnog liječenja sva pažnja medicinskog osoblja na prvom mjestu
je usmjerena na stabilizaciju odnosno liječenje djeteta dok se na roditelje djeteta nerijetko u tim trenucima ili
potpuno zaboravlja ili im se ne poklanja dovoljno pažnje ili im se pristupa primjererno. Kasnije tijekom
liječenja s roditeljima se uspostavlja partnerski odnos iako je on najčešće generaliziran odnosno roditeljima
se ne pristupa individualno, sukladno njihovim potrebama.
Medicinsko osoblje posebice medicinske sestre sadašnjim oblicima formalne i neformalne edukacije ne
dobivaju dostatnu edukaciju o pristupu i načinima ophođenja s roditeljima životno ugroženog djeteta.
Skala stresa roditelja( autori Carter i Miles, Parental stressor scale 1982, 1984, 1989) opisuje četiri najveća
stresora za roditelje hospitaliziranog djeteta - okružje i zvukovi, izgled i ponašanje djeteta, odnos s osobljem,
narušavanje uloge roditelja. Obzirom da je okružje jedinice intenzivnog liječenja naše svakodnevno radno
okružje nerijetko nismo svjesni činjenice kako takvo okružje djeluje ne roditelje kojima je upravo okružje u
koje je njihovo dijete primljeno u tim trenucima jedan od najstresnijih faktora, odmah nakon zdravstvenog
stanja i izgleda njihovog djeteta.
Da bismo znali koje ćemo postupke provoditi odnosno kako ćemo pristupati roditeljima u svakodnevnoj
komunikaciji moramo biti upoznati s potrebama roditelja koje se mijenjaju tijekom liječenja njihova djeteta.
Prijem životno ugroženog djeteta u jedinicu intenzivnog liječenja predstavlja izvor stresa kako za dijete tako i
za roditelje. Ostvarivanje dobrog međuodnosa s roditeljima predstavlja važan dio skrbi o djetetu.
Prepoznavanje problema i potreba roditelja dio je svakodnevnog rada medicinskog osoblja a poznavanje
promjena potreba roditelja te poduzimanje pravilnih postupaka u cilju ostvarenja dobre komunikacije
zahtjeva stalnu edukaciju unutar tima ali i uspostavljanje suradnje te konzultiranje drugih djelatnosti.