Branka Špehar, Jasmina Mlinac
Opća bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin
odjel hitne medicine, trijaža, medicinska sestra
''10. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 20.-23. travnja 2017. godine
Cilj: Cilj ovog rada je istraživanje zahtjeva i potreba za objedinjenim hitnim bolničkim prijemom u
Općoj bolnici Ogulin od 2013.- 2016. godine , uz prikaz organizacije rada objedinjenog hitnog
bolničkog prijema.
Materijali i metode: Istraživanje je provedeno retrogradno, uvidom u podatke iz bolničkog
informacijskog sustava, o broju i razlozima dolazaka bolesnika pregledanih na Odjelu za hitnu
medicinu Opće bolnice Ogulin, kroz period od početka prosinca 2013. - 31.12.2016. Prikazani su
podaci učinkovitosti rada Odjela za hitnu medicinu, maksimalno vrijeme čekanja bolesnika na pregled
liječnika obzirom na trijažnu kategoriju te udio preživjelih i duljina boravka bolesnika u Odjelu hitne
medicine za dijagnoze prestanka rada srca, politraume, prometnih nezgoda, politrauma u prometnim
nezgodama i kardijalnih simptoma.
Rezultati: Najčešća dijagnoza je povišena tjelesna temperatura što je udio od 6.12% ukupnih
dolazaka, dok je bolesnika sa dijagnozama prestanka rada srca, politraume, prometnih nezgoda,
politrauma u prometnim nezgodama i kardijalnih simptoma bilo svega 3.32%. Ukupno je bilo
bolesnika sa 356 različitih dijagnoza, te je to razlog za mali udio pojedinih, pa i vodećih dijagnoza.
Podaci o učinkovitosti rada Odjela za hitnu medicinu ogulinske bolnice govore u prilog povećanja
učinkovitosti za trijažne kategorije 1 i 2. Za trijažnu kategoriju 1 je učinkovitost sa 40% 2014. godine
porasla na 100% 2016. godine, a za trijažnu kategoriju 2 sa 84.58% 2014. godine na 95.2% 2016.
godine. Ipak u prikazanim podacima se ne vidi napredak u smislu smanjenja smrtnosti.
Zaključak: U Odjelu hitne medicine Opće bolnice Ogulin postoji veliki nesrazmjer između zahtjeva za
hitnom službom i stvarnih potreba bolesnika za hitnom medicinskom pomoći. Od ukupnog broja
bolesnika njih 30,25% je stvarno trebalo hitnu pomoć, a 69,75% je bilo bolesnika koji nisu bili hitni.
Međutim, reorganizacija hitnog prijema je utjecala na duljinu čekanja pacijenata , u 1. trijažnoj
kategoriji više nema liste čekanja, a u 2. se smanjila za nešto više od 10%. Nova organizacija hitne
službe doprinijela je smanjenju vremena koje bolesnici provode u Odjelu hitne medicine, ali do sada
se ne pokazuje napredak u smanjenju smrtnosti.