Marijana Hladika, Ksenija Kukec, Snježana Šobak
Djelatnost za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, OB Varaždin
etika, JIL, etika sestrinstva
''4. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 14.-17. travnja 2011. godine
Etika je znanost koja izučava moral, njegove izraze, razvoj, teorije, načela i norme.
Danas postaje sve očitije i jasnije da moralno djelovanje nije samo ponegdje potrebno, nego je temelj ljudskog života.
Posljednjih desetljeća postignut je ogroman napredak u području medicinskih znanosti , osobito u dijelu boljega poznavanja etiologije i patogeneze bolesti, bržoj i preciznijoj dijagnostici te primjeni suvremenih načina liječenja zahvaljujući u velikoj mjeri razvitku intenzivne medicine. Došlo je i do „promjena etičke svijesti“ svih sudionika u procesu liječenja. Moć današnje medicine da odloži smrt, stvorila je teška moralna, etička i vjerska pitanja. U području intenzivne medicine nazočne su etičke dileme o održavanju i produžavanju života, invazivnim dijagnostičkim i terapijskim mjerama, primjeni agresivnih metoda liječenja (respiratorna potpora, monitoring, sedacija), dokazivanju moždane smrti.
Glavni ciljevi u jedinicama intenzivnog liječenja mogu se sažeti ovako: pružiti optimalan stupanj liječenja i zdravstvene njege i vršiti procjenu postignutih uspjeha, uvijek ublažavati bol i patnju, često ustrajavati u liječenju i povremeno dozvoliti dostojanstvenu smrt. Spomenuti pristupi ukazuju na to da bi pacijentu trebalo zajamčiti puni moralni i legalni status kao subjektu – individuumu. Pacijent je uvijek svrha, a ne sredstvo našeg djelovanja.
Kodeks medicinskih sestara i stručne, pravne, vjerske i etičke preporuke su samo smjernice za dobru praksu, a medicinska sestra u svom radu mora biti maksimalno kritična i sposobna odrediti granice dopuštenog, racionalnog i etičkog djelovanja bez obzira na tehničke mogućnosti.