Zlatar Irena
KBC ''Sestre milosrdnice''
epiduralna analgezija, vaginalni porod, trudnica, sprečavanje boli
''1. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 21.-24. travnja 2008. godine
Prema deklaraciji Svjetske Zdravstvene Organizacije (WHO) iz 2001. godine, svaka žena ima
pravo na bezbolan porod kao i na odbijanje bilo kakve sedacije ili analgezije ako to želi. U većin i
europskih zemalja za razliku od Hrvatske prevladava primjena epiduralne analgezije (epiduralna
analgezija, EA).To je najučinkovitija metoda regionalne analgezije te predstavlja najbolji izbor u
opstetriciji 21. stoljeća. Početkom veljače 2007. godine u KB »Sestre Milosrdnice», na Klinici za
ginekologiju i porodništvo u Zagrebu, počela se kontinuirano primjenjivati epiduralna analgezija u
vaginalnom porođaju. Kako svaka novost ima onih koji je prihvaćaju sa oduševljenjem, tako ima i
onih koji se «grčevito» bore protiv nje. Stoga da se «razbije» tabu tema o mnogobrojnim
komplikacijama i nuspojavama koje EA nosi sa sobom, napravljena je statistika polugodišnje i
jednogodišnje primjene.
Parametri koji su praćeni:
1. Upućenost odnosno informiranost rodilja o značenju terminologije
epiduralna analgezija. (polugodišnje promatranje)
2. Uspješnost analgezije prema skali boli od 0 – 10. (polugodišnje promatranje)
3. Pojavnost hipotenzije izazvane djelovanjem anestetika. (polugodišnje promatranje)
4. Prisutnost, odnosno pojavnost motoričke blokade. (polugodišnje promatranje)
5. Postotak završenih porođaja vakuum ekstrakcijom pri kojima je
primijenjena epiduralna analgezija u odnosu na spontani porod.(polugodišnje i
jednogodišnje promatranje)
6. U kojem postotku je primjena epiduralne analgezije povećala broj poroda carskim
rezom u odnosu na 2005. i 2006. godinu kada ista nije primjenjivana.
(polugodišnje i jednogodišnje promatranje)
7. U kojem postotku je moguća nehotična aplikacija lokalnog anestetika u
spinalni prostor u odnosu na svjetsku statistiku. (polugodišnje i jednogodišnje
promatranje)
Općenito cilj epiduralne analgezije je blokirati prenošenje bolnih podražaja iz predjela vrata
maternice koji se šire iz dna zdjelice u mozak, odnosno središnji živčani sustav. Ubrizgavanjem
lijekova u epiduralni prostor prekida se komunikacija između maternice i mozga. Na taj način
blokira se put prijenosa boli te svih popratnih negativnih učinaka na organizam majke i djeteta.
Porođajna bol uzrokuje niz stresnih odgovora organizma koji se mogu lako uočiti u psihičkom,
kardiovaskularnom i respiracijskom sustavu, te pomnom analizom metaboličkom i
neuroendokrinom sustavu majke. Odgovor na stres rodilje može se odraziti i na fetus. Indikacija
postoji prvenstveno kod trudnica s bolnim i nekoordiniranim trudovima, jer se vrlo često
„isključivanjem“ središnjeg živčanog sustava, odnosno svjesnog doživljaja boli nekoordinirani
trudovi mijenjaju u koordinirane. Primjenjuje se tek kada trudovi postanu pravilni (pojavljuju se
svake 3 – 4 minute) i ušće bude dilatirano (prvorotkinje 4-5 cm, drugorotkinje 3 – 4 cm).
Analgezija počinje djelovati oko 20-tak minuta nakon davanja bolus doze anestetika, što u
konačnici rezultira postupnom smanjenju bolnosti kontrakcija. Djelotvornost se očituje u svim
fazama porođaja, a moguće je ponovljenim dozama ili kontinuiranom primjenom produžavati
efekt satima. U slučaju nužnosti dovršenja poroda carskim rezom, analgezija se jednostavno
pretvara u regionalnu anesteziju te omogućuje neometani rad opstetritičara.