Dragan Barukčić, Margareta Bajsić Beljak, Natalija Hadžić
KBC ''Sestre milosrdnice''
prometne nezgode, zdjelica, liječenje, medicinska sestra/tehničar
''7. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. travnja 2014. godine
Prijelom zdjelice označava prekid kontinuiteta jedne ili više kostiju koje sačinjavaju
zdjelicu (pelvis), a čije komplikacije mogu ugroziti život ozljeđenika . Na sreću
kirurškim postupcima i modernizacijom medicine vrlo uspješno možemo liječiti takve
prijelome. Ozljede kostiju i ligamenata rezultat su teške traume , najčešće kao
posljedica prometnih nesreća (60 % ), ozljeda vezanih za sport te kod pokušaja
suicida. Velik broj prijeloma zdjelice kod manje traume prijavljen je kod ozljeđenika
sa osteoporozom . Kod prijeloma zdjelice vezanih s velikom energijom postoji velika
incidencija ozljede mekih česti te unutarnjih organa u zdjeličnom prstenu. Vise od 50
% prijeloma zdjelice udruženi su s ozljedama ekstremiteta, toraksa i glave. S obzirom
da ne moraju postojati fizički pokazatelji prijeloma, važno je misliti o mogućnosti
unutarnjih ozljeda ozljeđenika koji su bez svijesti i politraumatizirani. Dijagnoza i
klasifikacija prijeloma zahtjeva znanje o anatomiji zdjeličnog prstena i mehanizma
nastanka traume. Zdjelica predstavlja strukturu poput prstena s najvažnijom
zadaćom prenošenja težine na donje ekstremitete te protekciju unutarnjih pelvičnih
organa. Incidencija pridruženih ozljeda i broj komplikacija se povećava kod
ozljeđenika koji imaju „nestabilne“ prijelome zdjelice tako da je ispravna dijagnoza
najvažnija za plan liječenja i daljnju opservaciju ozljeđenika. Prijelomi zdjelice obično
se klasificiraju na stabilne i nestabilne prijelome. Prema lokalizaciji razlikujemo:
rupturu simfize, prijelom jedne ili vise grana stidne kosti, prijelom crijevne kosti,
rupturu sakroilijakalnog zgloba, prijelom krstačne kosti. Glavni simtomi prijeloma
zdjelice su subjektivan osjećaj boli, jaka bol na palpaciju na mjestu prijeloma s ili bez
vidljive deformacije kosti, te unutarnje krvarenje. Od dijagnostike se radi rtg obrada,
CT. Ukoliko postoje ostale pridružene ozljede zdjelice nužna je daljnja dijagnostička
obrada. Ozljeđenik najčešće dolazi kolima hitne pomoći. Prolazi kroz hitnu
ambulantnu gdje mu se pruža sva potrebna hitna medicinska pomoć. Vrlo važnu
ulogu kao dio multidisciplinarnog tima ima medicinska sestra koja je prva u kontaktu
s ozljeđenik. Nakon dijagnostičke obrade ozljeđenik se zaprima u bolnicu. Na odjelu
medicinska sestra uzima sestrinsku anamnezu i postavlja sestrinske dijagnoze. Ako
ozljeda zahtjeva kirurško liječenje medicinska sestra provodi preoperativnu pripremu,
psihološku pripremu te edukaciju o bolesti ako se ne radi o hitnom stanju koje
trenutno ugrožava život ozljeđenika.