Klinika za anesteziologiju i intenzivno liječenje, KBC Rijeka
Informiranje obitelji u doba Covid 19
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Promjene u doba Covid 19 odrazile su se i na način komunikacije i posjete obitelji. Našli smo se u novom neistraženom području te smo u kratkom vremenu trebali odgovoriti na nove izazove. Zadovoljiti komunikacijske potrebe obitelji i pacijenata, ublažiti osjećaj tjeskobe i ranjivosti. U cilju što bolje komunikacije s obiteljima oboljelih otvoren je telefonski Covid info centar, kasnije Ured za informiranje obitelji i pacijenata. Komunikacijski tim od dva člana svakodnevno je primao preko sto poziva.
Osnovne značajke komunikacijskog tima bile su:
prioritet komunikacije
aktivni kontinuirani rad s obitelji i pacijentima
korištenje nove tehnologije za promicanje komunikacije
Tijekom ove pandemije odgovorilo se na niz postavljenih pitanja od strane obitelji i pacijenata. Otvorila se potreba za novim menadžmentom informacija. Bilo je potrebno usvojiti nove posebne vještine u komuniciranju s agresivnim i uznemirenim osobama, poznavati tehnike priopćavanja loših vijesti ( pogoršanje ili smrt pacijenta )
Ostalo je otvoreno pitanje kako prepoznati poziv dobronamjernog člana obitelji, a ne nekog radoznalca.
Klinika za anesteziologiju, reanimatologiju i intenzivno liječenje, KBC Osijek
Port kateter
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Uvod. Osobe s malignim bolestima danas se uspješno liječe intenzivnom citostatskom terapijom. Budući da se ova terapija prima kroz vene, mnogi od njih doživljavaju fizičke i psihičke traume čestih uboda iglom. Kada se kroz iste vene, najčešće na rukama, daju lijekovi dulje vrijeme, može se javiti upala, začepljenje ugruškom, ili izlazak lijeka iz vene u okolno tkivo, što također uzrokuje bolove. Kako bi se izbjegli ovi problemi, postavljaju se centralni venski kateteri. Cilj. Cilj ovog rada je prikazati sestrinske aspekte skrbi za bolesnika sa trajnim port kateterom.
Rasprava. Centralni venski kateter od iznimne je važnosti za osobe kojima je potrebno dugotrajno liječenje. Za razliku od perifernog, centralni venski pristup podrazumijeva postavljanje katetera u veliku venu, najčešće na vratu ili u prsištu. Vrh tako postavljenog katetera nalazi se u desnoj pretklijetki srca. Ovakav pristup krvožilnom sustavu omogućuje često uzimanje uzoraka krvi za dijagnostičke pretrage, kao i primjenu citostatika, krvnih pripravaka, velikih količina tekućine, hranjivih tvari, antibiotika i drugih lijekova. Svi navedeni postupci izvode se bez traumatiziranja bolesnika ponovnim ubodima. Iskustvo i istraivanja pokazuju da upravo igle i ubodi predstavljaju najneugodniji dio liječenja. Postavljanje centralnogvenskog katetera nužno je zbog nadražaja koji kemoterapijska sredstva izazivaju na manjim, perifernim venama. Dodatna razlika između centralnog venskog pristupa i perifernog je i u načinu postavljanja. Centralni se venski kateter postavlja u operacijskoj Sali dok je bolesnik u općoj anesteziji. Zaključak. Postavljanje port katetere uzrokuje minimalan broj komplikacija. Zabiljeene su u manje od 1% slučajeva. Osim ekonomskih resursa ova metoda uvelike olakšava liječenje i oporavak teško oboljelih osoba.
Ključne riječi: port kateter, bol, suzbijanje, sestrinska skrb
Uloga medicinske sestre u prevenciji ventilacijske pneumonije
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Ventilacijska pneumonija (VAP) je upala pluća uzrokovana mehaničkom ventilacijom dužom od 48 sati. Riziku od oboljenja su izloženi bolesnici u jedinici intenzivnog liječenja koji su na mehaničkoj respiratornoj potpori. Uzročnici VAP-a su mikroflora domaćina ili bakterije koje se nalaze u okolini bolesnika. Riziko faktori za nastanak VAP-a su neadekvatno provođenje njege usne šupljine, dužina boravka u bolnici, pad imuniteta bolesnika i neracionalno korištenje antibiotika što dovodi do razvoja novih sojeva bakterija i otežava liječenje VAP-a. Osnovna zadaća u borbi protiv nastanka VAP infekcije je sustavna prevencija i pravovremena dijagnostika. Opći cilj ovog istraživanja je utvrditi učestalost pojavnosti VAP infekcije u JIM-u OB Karlovac. Istraživanje je provedeno kao retrospektivna analiza baze podataka OB Karlovac. Podaci se odnose na period od 1.1.2014. godine di 31.12.2018. godine. U istraživanje je uključeno 68 bolesnika kojima je dijagnosticiran VAP. Rezultati istraživanja su pokazali da je u periodu od 1.1. 2014. do 31. 12. 2018. godine na Odjelu za anestezilogiju, reanimatologiju i intenzivnu medicinu OB Karlovac liječeno ukupno 2110 bolesnika. Kod 432 bolesnika je primjenjena mehanička ventilatorna potpora. U petogodišnjem razdoblju VAP je razvilo 15,7 bolesnika ili njih 68. Rezultati istraživanja upućuju na zaključak da uz kontinuiranu edukaciju i prihvaćanje svjetskih smjernica incidencija VAP-a se može smanjiti. U sprečavanju razvoja VAP-a sestrinski postupci i intervencije su od iznimnog značaja. Uvođenjem protokola i standarda u sestrinsku praksu je osigurano praćenje nastajanja infekcije a samim time i veća mogućnost u borbi protiv iste.
Ključne riječi: Ventilacijska pneumonija, mehanička ventilacija, rizični faktori, prevencija
Klinički bolnički centar Sestre milosrdnice, Zavod za anesteziologiju, intenzivnu medicinu i liječenje boli
Alergijske reakcije i anafilaksija u anesteziji
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Alergijska reakcija je pretjerani imunološki odgovor organizma na antigen kod prethodno senzibiliziranih osoba. Tijekom indukcije u anesteziju, koristi se velik broj lijekova koji su potencijalan rizik za izazivanje alergijske reakcije, a posljedično i anafilaksije. Perioperacijska anafilaksija je jatrogeno kliničko stanje koje se najčešće javlja nakon indukcije anesteticima, a u nastanak iste uključeno je nekoliko mehanizama, uključujući i Ig-E i non Ig-E mehanizme. Incidencija anafilaksije varira između 1:4000 i 1:25000 što nas navodi na zaključak da je anafilaksija stanje koje se rijetko javlja, ali izaziva neposrednu životnu opasnost. Smatra se da anafilaksija potaknuta anesteticima ima veću stopu smrtnosti u odnosu na anafilaksiju koja se javlja u drugim uvjetima, a razlog tome su određeni čimbenici koji ometaju njeno rano prepoznavanje. Anafilaktičke reakcije se mogu prezentirati na više načina, a najčešće su kožni (generalizirani eritem ili urtikarija), respiratorni (bronhospazam i laringospazam) i kardiovaskularni simptomi (životno ugrožavajuća hipotenzija, tahikardija ili bradikardija s ili bez aritmije). Kao najčešći alergeni navode se neuromuskularni blokatori, a kao drugi važan uzročnik navodi se i lateks, te antibiotici primijenjeni preoperacijski i analgetici. U slučaju pojave anafilaksije, važno je postupiti po smjernicama koje uključuju prekid davanja lijeka za koji sumnjamo da je potaknuo reakciju i prekinuti doticaj s lateksom. Obavezna je intenzivna respiratorna potpora 100%-tnim kisikom, primjena vazopresora kao što su adrenalin ili noradrenalin te nadoknada tekućine intravenskim putem. Nakon pojave anafilaktičke reakcije, važno je probuditi pacijenta te testovima postaviti dijagnozu kako bi se ubuduće izbjegao neželjeni događaj, te na taj način smanjio mortalitet u perioperacijskom razdoblju.
Ključne riječi: alergija, anafilaksija, anestezija
Zavod za podvodnu i hiperbaričnu medicinu, Klinički bolnički centar Rijeka
Prikaz praktičnih smjernica za toksični učinak kisika na središnji živčani sustav kod hiperbarične oksigenoterapije
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Hiperbarična oksigenoterapija (HBOT) je liječenje pacijenti sa 100% kisika pri višim tlakovima od atmosferskih. Dugotrajno izlaganje kisiku pod visokim atmosferskim tlakom može imati toksične učinke, osobito na središnji živčani sustav.
Poznat utjecaj kisika na središnji živčani sustavu u vidu toksičnost kisika tijekom kliničkog liječenja hiperbaričnim kisikom očituje se tonično-kloničnim napadajima. Ovo stanje je reverzibilno i ne ostavlja neurološka oštećenja po smanjenju udahnutog parcijalnog tlaka kisika.
Preventivne radnje te uočavanje ranih znakova i simptoma toksičnosti kisika kod klinički korištenih tlakova trebalo bi spriječiti nastanak neželjene reakcije na kisik. Kod pojave bilo kojih simptoma, uključujući napadaj, važno je sprovesti smjernice za hitne slučajeve.
Ključne riječi: toksični učinak kisika, hiperbarična oksigenoterapija
Danijela Kumpović, Štefanija Špoljar, Ivana Božičević
KBC Sestre milosrdnice, Jedinica intenzivnog liječenja, lokacija Draškovićeva
Nedostatna zdravstvena njega
''14. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''
Šibenik, 24.-27. lipnja. 2021.
Za kvalitetnu zdravstvenu njegu važan je broj medicinskih sestara/tehničara. Obzirom na globalni nedostatak medicinskih sestra, tijekom posljednjeg desetljeća nedostatna zdravstvena njega je postala predmetom sustavnog istraživanja u sestrinstvu, koja ukazuju da je nedostatna zdravstvena njega rezultat nedovoljnog broja medicinskih sestara. Navedeni problem predstavlja zdravstvenu njegu koja je odgođena, nije izvršena ili koja nije u cijelosti učinjena u opsegu u kojem je planirana. U Hrvatskoj se fenomen nedostatne zdravstvene njege tek počinje istraživati i osim navedenog termina koristi se propuštena zdravstvena njega. U engleskom govornom području, za ovaj problem nailazimo na različite termine poput: missed nursing care, implicit rationing care, unfinished care, task undone. Neadekvatni radni resursi se najčešće navode kao razlog nedostane zdravstvene njege, slijede ih materijalni resursi i komunikacija/timski rad. Instrumenti koji se najčešće koriste za mjerenje nedostatne zdravstvene njege su MISSCAR, BERNCA, PIRNCA i TASK UNDONE. Brojna međunarodna istraživanja ukazuju da je nedostatna zdravstvena njega značajan problem u akutnim bolničkim ustanovama. Smatra se neiskorištenom zdravstvenom uslugom i predstavlja grešku u propustu. Nedostatna zdravstvena njega u praksi podrazumijeva različite negativne ishode za pacijente, ali i za medicinske sestre.
