OBRAZOVANJE MEDICINSKIH SESTARA U SLOVENIJI, NEKAD I DANAS, SUKLADNO S DIREKTIVOM 2005/36/ES

Blanka Pust

Univerzitetni klinični center Ljubljana, Slovenija

obrazovanje, medicinska sestra, direktiva EU 2005/36, zdravstvena njega

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

U Sloveniji se izvodi program obrazovanja za medicinske sestre već od 1923 godine, kada je Ministarstvo za narodno zdravlje ustanovilo Školu za sestre pri Zavodu za socijalno higijensku zaštitu djece u Ljubljani. Kroz desetljeća razvoja se je mijenjala dužina obrazovanj a. U početku je trajalo godinu dana, i sve do četiri. Mijenjali su se i nazivi po završetku studija, kao i drugi uvjeti za upis u obrazovni sustav. Procvat obrazovanja pojavio se u 1975 godini, ko je tadašnja škola za sestre postala članica Sveučilišta u Ljubljani. Škole za medicinske sestre započinju svoj rad po sveučilišnim pravilima. Obrazovanje na tom stupnju se je odvijalo sve do 1996 godine. Preoblikovanje započinje već 1993, tad se je viša škola preoblikovala u visoku školu – Visoka škola za zdravstvo Ljubljani. U sudjelovanju s Pedagoškim fakultetom se oblikovao i novi studij- sveučilišni studij.
Od 1993 se zbog pomanjkanja viših medicinskih sestara osniva više visokih škola, koje se polako oblikuju u fakultete. Europska unija je za područje zdravstva prihvatila i oblikovala direktivu, koja između ostalog regulira školovanje i zanimanje za profesiju medicinskih sestara, jasno opredjeljuje, da su jama priznate kompetencije za obavljanje rada moguće nakon 4600 sati obrazovanja, od toga 50 % u kliničkoj okolini. S tom direktivom je u Sloveniji postavljena nov temelj za obrazovanje za medicinske sestre. Danas se izvodi obrazovanje na dodiplomskom i diplomskom studiju.
Usporedno teče i obrazovanje na srednjoškolskoj razini, taj program se tokom godina mijenjao. Sve do početka, usmjerenog obrazovanja 1981 su srednje zdravstvene škole obrazovale srednje medicinske sestre.
U tom razdoblju se formiraju različiti nazivi na istom obrazovnom stupnju, unutar tih promjena dolazi do promjena profesionalnih aktivnosti i kompetencija, te posljedično do problema u zdravstvenoj njezi s obzirom na usklađivanje s EU direktivom. Svakako su potrebna sistemska rješenja za uređenje tog problema. Trenutno, zatečeno stanje rješavamo na osnovi priznavanja kompetencija, te uz pomoć postojećeg sistema obrazovanja i tako imenovanog premošćivanja (bridging). Visokoškolske institucije su pripremili programe obrazovanja, koji će biti usklađeni na nacionalnoj razini (uvjeti za ulazak u program obrazovanja, sadržaj obrazovanja, opseg obrazovanja, izvođači obrazovanja), te sukladnost s praksom EU na tom području.
Medicinska sestra se mora s obzirom na stalni razvoj struke neprestano učiti, obrazovati i razvijati svoje spretnosti, te slijediti razvoju kompetencija.

preuzmi dokument

NAT TESTIRANJE DOBROVOLJNIH DARIVATELJA KRVI U REPUBLICI HRVATSKOJ; PRIJEANALITIČKI POSTUPCI

Iveljić M, Jadrešić L, Valentić J, Ćuruvija I, Marković M, Maslović M, Babić I, Đogić V, Bingulac-Popović J, Juraković Lončar N, Balija M, Jukić I.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

NAT testiranje, dobrovoljni davatelji krvi (DDK), prijeanalitički postupci

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Od ožujka 2013. g. započeo je sa radom Odsjek za NAT testiranje dobrovoljnih davatelja krvi (DDK) u sklopu Odjela za molekularnu dijagnostiku Hrvatskog zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu za sve prikupljene donacije krvi u Republici Hrvatskoj. Osim davatelja krvi testiraju se i svi davatelji organa, tkiva i matičnih stanica. Testiranje se izvodi Procleix Ultrio Plus testom na 3 Tigris uređaja (Grifols, Španjolska) za testiranje na individualnoj donaciji (ID NAT). Triplex testom se istovremeno detektiraju sve tri nukleinske kiseline virusa HIV-1 RNA, HCV-RNA i HBV-DNA.
Testiraju se uzorci iz 8 transfuzijskih centara (HZTM, TC Osijek, TC Split, TC Rijeka, TC Dubrovnik, TC Varaždin, TC Pula i TC Zadar). Dostava uzoraka je centralizirana i obavlja ju dostavna služba za sve transfuzijske centre. 7 operatera je certificirano za rad na Procleix Ultrio Plus sustavu od proizvođača testa. Rad je organiziran u dvije smjene: jutarnja 07:30-15:00 (dva djelatnika), popodnevna 14:30-23:30 (dva djelatnika). Uzorci se postavljaju navečer, testiranje se provodi tokom noći, validacija rezultata je iduće jutro. Za ID NAT testiranje koristimo uzorak plazme uzet u K2EDTA,K3EDTA ili BD EDTA PPT epruvetu. Uzorci se moraju dostaviti i centrifugirati unutar 72 h od uzimanja. Stabilnost istih je do 13 dana na temperaturi 2-8°C, do 72h na temperaturi 8-25°C, do 24h na temperaturi 25-30°C. Epruveta se ne smije otvarati do trenutka testiranja! Dnevno se testira između 700-1000 donacija krvi. Zaključak: NAT testiranje DDK omogućava visokoosjetljivo i specifično određivanje virusa značajnih za transfuzijsku medicinu u window periodu čime se značajno podiže razina sigurnosti krvi koja će se klinički primijeniti .

preuzmi dokument

MULTIMODALNA ANALGEZIJA KOD OPERACIJA NA CRIJEVIMA

Lidija Alebić

Opća i veteranska bolnica ''Hrvatski ponos'', Knin

poslijeoperacijsko liječenje boli, multimodalna analgezija

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Poslijeoperacijska bol može utjecati na funkcioniranje svih organskih sustava i bitno povećati poslijeoperacijski morbiditet i mortalitet. Cilj ovog rada je procjena boli uzrokovanog kirurškom intervencijom i najbolja metoda analgezije. Dobra procjena boli omogućava pravi izbor metode za adekvatnu analgeziju kao i procjenu efikasnosti primjenjene metode. Pravilnom kombinacijom lijekova i terapijskih metoda pacijent se štiti od poslijeoperacijskih komplikacija čime se poboljšava ishod liječenja i smanjuje vrijeme hospitalizacije. Osnovni cilj je bio usporediti tri različita multimodalna pristupa te postići odgovarajući analgetski učinak. Ovim radom obuhvaćeno je 40 pacijenata u vremenskom periodu od godine dana. Svi pacijenti su podvrgnuti kirurškoj laparotomiji sa resekcijom crijeva. Sve operacije napravljene su klasičnim kirurškim metodama. Pacijenti su razvrstani prema spolu, dobi i tipovima analgezije. Za procjenu boli nisu korištene klasične skale za procjenu boli zbog nemogućnosti uspostave kontakta sa svim pacijentima nakon izlaska iz operacijske dvorane nego su korišteni klasični klinički parametri: frekvencija disanja, sistolički tlak, oksigenacija (pulsna oksimetrija) te
pojava iznenadnog nemira, grčeva, mučnine i povraćanja. Osim toga prikazana je učestalost korištenja raznih lijekova iz skupine opioida, NSAR i lokalnih anestetika i njihove najčešće korištene kombinacije. Kako liječenje poslijeoperacijske boli započinje prije kraja kirurškog zahvata tako su prikazani i analgetici koji su korišteni u operacijskoj dvorani. Multimodalna analgezija sa primjenom analgetika različitih skupina bez obzira na metodu i način primjene lijeka pokazao se kao najdjelotvorniji način poslijeoperacijskog liječenja boli.

preuzmi dokument

MEHANIČKA VENTILACIJA U CENTRALNOJ INTENZIVNOJ TERAPIJI KLINIČKOG CENTRA CRNE GORE

Dragana Pratljačić

Klinički centar Crne Gore

MV, CIT, kontinuirana edukacija, med. sestre/tehničari

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Razvoj savremene medicine, intenzivnog liječenja i zdravstvene njege bolesnika u jedinicama intenzivnog liječenja zahtijeva visoko edukovane medicinske sestre/tehničare i time kontinuirana edukacija postaje imperativ sestrinske prakse.
Cilj kontinuirane edukacije je podizanje nivoa znanja,sticanje praktičnih vještina kao i praćenje trendova u procesu zdravstvene njege, čime se, nesumnjivo, podiže kvalitet i sigurnost liječenja bolesnika.
Predmet ovog rada je da se u okviru kontinuirane edukacije opišu najcesci nacini i modovi mehanicke ventilacije korištene u centralnoj intenzivnoj terapiji u klinickom centru Crne Gore. Značaj i najcesci nacini odvikavanja pacijenta od mehanicke ventilacije.

preuzmi dokument

LIJEČENJE KRONIČNE BOLI – AMBULANTA ZA BOL OPĆE BOLNICE ČAKOVEC

Štefanija Pavlic-Bermanec

OB Čakovec

bol, kronična bol, ambulanta za bol

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Često se navodi da je bol najučestaliji simptom u kliničkoj praksi, česti uzrok nemogućnosti normalnog funkcioniranja i najčešći razlog zbog kojeg se traži medicinska pomoć. Kod pacijenata koji pate od dugotrajnog osjećaja intenzivne boli smanjena je učinkovitost i radna sposobnost, loše je emocionalno stanje, a nerijetko se zbog dugotrajnog liječenja i nesposobnosti za rad ti pacijenti nađu u socijalnim i financijskim problemima.
Kronična bol glavni je medicinski i socijalni problem u industrijaliziranom svijetu. Statističkoepidemiološkim podaci govore da trećina populacije industrijski razvijenih zemalja boluje od kronične boli. U Republici Hrvatskoj 25% radno aktivnog stanovništva pati od kronične boli, najčešće od sindroma bolne kralježnice, s tim da se na bolovanje, prikazano u postotku, gubi četiri puta više nego u SAD-u. Još su impresivniji podaci o boli uzrokovanoj malignim bolestima, gdje oko 60 do 80 posto oboljelih trpi, od čega je u 40% slučajeva riječ o boli srednjeg do jakog intenziteta.
Prema statistici SZO-a, oko 70 posto ljudi oboljelih od karcinoma umire u bolovima. Oslobađanje od boli osnovno je pravo svakog čovjeka i ono je ograničeno samo našim (ne)znanjem. Dakle očito je da kronična bol doprinosi invalidnosti u velikim razmjerima kako u razvijenim tako i u nerazvijenom zemljama. Osim toga, kronična bol je skupa. Zbog povećane potrošnje zdravstvene zaštite, gubitka prihoda, nesposobnosti za rad, socijalnih problema, naknada, troškova rehabilitacije,… To naravno ima veliki utjecaj na globalno ekonomsko stanje, a posebno se odražava na ekonomsko stanje u zemljama slabijeg socijalnog statusa.
Na temelju dostupnih znanstvenih spoznaja o uzrocima kroničnih boli i mehanizmima na koji nastaje, razvijene su brojne metode liječenja kronične boli. Ambulanta za bol bolnice Čakovec radi 3 puta tjedno. U Ambulanti rade specijalista anesteziolog – algolog, fizioterapeut i medicinska sestra. Liječenju boli pristupa se po principu multimodalne balansirane analgezije, odnosno pacijenti osim sistemskom terapijom liječe i fizikalnim, tradicionalnim i invazivnim metodama liječenja boli. U 2014. g. ukupno je pregledano i liječeno 786 pacijenata.

preuzmi dokument